Fotografi svih zemalja naoružajte se...

nedjelja, 02.02.2014.

10 isprika za krađu

Mnogo ljudi je uvjereno kako sve fotografije koje nađu na internetu mogu slobodno kopirati i postavljati na vlastite web stranice, blogove, profile na društvenim mrežama, ili pak korsititi u publikacijama, katalozima, plakatima i općenito gdje god požele. Čak je bilo i onih koji su tuđe fotografije pod svojim imenom slali na fotografske natječaje.

Takvi ili uopće nisu svijesni da time vrlo vjerojatno krše autorska prava, ili se pak nadaju da to nitko neće primjetiti.

Iako je malo vjerojatno da će netko ići dizati sudske tužbe za povredu autorskih prava ako je u pitanju nekakva "viralna" slika (tipa "lolcat" i slično), s druge strane to je vrlo lako moguće ako se radi o fotografiji skinutoj iz nečijeg on-line foto-albuma, portfolia, ili sa stranica neke kompanije. Iako domaći zakon o autorskim i srodnim pravima čak i dozvoljava upotrebu autorskih djela i bez dozvole autora u nekim iznimnim i točno određenim situacijama, u većini slučajeva ipak je autor taj koji određuje gdje će se i kako njegovo dijelo (tj. fotografija) koristiti.

Ovo je 10 najčešćih (i besmislenih) isprika kojima se pokušavaju opravdati ljudi koji koriste tuđe fotografije sa interneta:

1. "Nigdje na slici ne piše 'copyright' niti išta drugo..."

Ne mora pisati "copyright" ili "sva prava pridržana". Svaka fotografija smatra se da je zaštićena copyrightom (tj. autorskim pravima) već od trenutka njenog nastajanja, a vlasnik copyrighta je osoba koja je stvorila sliku pritiskom na okidač aparata. Drugim riječima, ako ništa ne piše, može se pretpostaviti samo da su sva prava pridržana.

2. "Slika je na internetu, znači da je svatko može koristiti"

Da li je fotografiju lako kopirati kad je na internetu? Da. Da li na fotografiju prestaju vrijediti autorska prava čim je uploadana na internet? Ne.

Autorska prava na fotografiju ne prestaju vrijediti samo zato jer je ona uploadana na internet, niti slika time ulazi u javnu domenu. Autorska prava i dalje pripadaju autoru (fotografu), i tek nakon zakonski predviđenog roka nakon njegove smrti slika ulazi u javnu domenu.

3. "Našao sam ju na Google-u, znači da se smije koristiti"

Google je internet tražilica, a ne agencija koja se bavi distribucijom besplatnih stock fotografija, i nije vlasnik fotografija koje prikaže prilikom pretraživanja. Štoviše, uz svaku sliku koju Google izbaci prilikom pretraživanja piše napomena da je moguće da je slika zaštićena autorskim pravima.

4. "Na Facebooku je, a sve na Facebooku je javna domena"

Nije. I slike na Facebooku podlježu autorskim pravima.

5. "Ne namjeravam zarađivati na slici, to je samo za moj blog/web stranicu/facebook profil"

Nema veze je li u pitanju komercijalna upotreba ili nekomercijalan upotreba, ako se slika koristi bez odobrenja autora, svejedno predstavlja kršenje autorskih prava.

6. "Na slici je fotografov potpis/logo/e-mail, zato da ga se može reklamirati..."

Ne. Većina onih koji stave logo na sliku čine to upravo zato da spriječe takvu upotrebu fotografija, da se vidi odakle je uzeta fotografija.

7. "Slika nije dovoljno kvalitetna, pa ne može bit zaštićena"

Je li slika kvalitetna ili ne, u pogledu zaštite autorskih prava je potpuno nebitno. Fotografija bijelog papira na bijelom stolu za vrijeme snježne oluje koju snimi neki anonimus iPhone-om biti će potpuno jednako zakonski zaštićena autorskim pravima kao i fotografija neke poznate osobe koju snimi poznati fotograf opremom vrijednom 200.000 dolara.

8. "Ja sam na slici, znači da je mogu koristiti!"

Iako ovo zvuči logično, nije tako. Zakonski, autorska prava na fotografiju ima fotograf koji ju je snimio. Fotografija neke osobe je samo fotografova interpretacija te osobe.

Ako je slika snimljena na nekom javnom skupu, i na njoj ima mnogo ljudi, svejedno je fotograf taj koji odlučuje gdje i kako će se ta slika korsititi.

Naravno, ako je netko baš unajmio fotografa da nešto snimi (npr. formalni portret ili neki događaj), vrlo vjerojatno će autor prepustiti pravo na korištenje fotografije naručiocu. No svejedno autor i dalje im neka autorska prava.

9. "Potpisao sam autora ispod fotografije. To mu je reklama..."

Samo vlasnik autorskih prava odlučuje gdje i kako će se fotografija krosititi. Takvo "reklamiranje" nije nikakvo zakonsko opravdanje za korištenje fotografije bez dozvole. Štoviše, čak je zakonski obvezujuće navesti autora ispod fotografije, čak i u slučajevima gdje se plaća za korištenje fotografija.

10. "Svi ljudi to rade."

Tipični (i invalidni) argument većine. To što mnogo ljudi čini nešto što je ilegalno, ne znači da je samo zbog toga to automatski postalo legalno.


--------------------------------------------------
(prevedeno, prilagođeno i objavljeno uz dozvolu autora:
Francis Vachon: 10 bogus excuses that people use when they steal a photo from the Internet )

02.02.2014. u 05:05 • 8 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>



< veljača, 2014 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28    

Blog za promicanje kulture fotografije, prava fotografa i borbe protiv ljudske gluposti

Fotoaparat nije oružje, a fotografiranje nije zločin. Međutim, nakon terorističkih napada u New Yorku (2001.) i Londonu (2005.), i pojave zloupotrebe interneta i fotografije, demagogijom i djelovanjem raznih "velikih moralista", dušebrižnika, birokrata i drugih lažnih autoriteta, fotografi i videografi su od hobista, umjetnika, turista i profesionalaca, u očima javnosti pretvoreni u "teroriste", "voajere", "pedofile" i "dežurne krivce za sva zla koja se događaju u svijetu".

Mole se svi koji imaju potrebu komentirati da se drže teme posta i bontona! Svi nesuvisli i nebulozni komentari, te komentari koji budu sadržavali uvrede, omalovažavanja, provokacije, trolanje, spam i slično će biti obrisani bez pardona, a komentatori blokirani.

(Napomena: Moguće je da u starijim postovima nedostaju slike i videi, i da linkovi na slike, videe ili druge web stranice ne rade, zbog toga što su u međuvremenu te stranice, slike, ili videosnimke uklonjene, preimenovane, ili je onemogućeno njihovo linkanje)

Linkovi

Važniji članci na blogu
Hrvatski zakoni
131. vs 144.
Vrste nasilja nad fotografima
Birokratsko nasilje
Kome i zašto smetaju kamere
Razlikovanje pojmova za idiote #1
Razlikovanje pojmova za idiote #2
Za domaće pilote dronova
Zašto je dobro imati auto-kameru
Murphijevi zakoni fotografije
Murphijevi zakoni fotografije 2
Zašto takav naziv bloga?

Fotografski blogovi
Bablfotograf rip
Bergaz naopačke rip
Delicatus
Fotografske priče
Geomir
hawkeye_1306
Klik-Po Europama rip
Kojekakve rip
Let lastavica
Nachtfresser
Nepoznati Zagreb
Splitkarenje u po bota rip
VladKrvoglad

Ostali blogovi
Alexxl
Čarapa Floyd
Euro smijeh
Plastično je fantastično
Saddako's apprentice
Semper contra rip
U zvijezdama piše

Ostali linkovi
Blog.hr
Google

Kontakt
toco1980blog(at)net.hr

Copyright

Copyright © Toco1980
Sva prava pridržana.

Nije dozvoljeno korištenje materijala s bloga bez odobrenja autora, osim onih dijelova koji su zasebno označeni kao (cc) creative commons ili public domain.

Arhiva

Siječanj 2024 (3)
Prosinac 2023 (6)
Studeni 2023 (1)
Listopad 2023 (1)
Rujan 2023 (3)
Kolovoz 2023 (5)
Srpanj 2023 (4)
Lipanj 2023 (9)
Ožujak 2023 (1)
Veljača 2023 (4)
Siječanj 2023 (13)
Prosinac 2022 (10)
Studeni 2022 (12)
Listopad 2022 (3)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (6)
Lipanj 2022 (8)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (7)
Ožujak 2022 (10)
Veljača 2022 (10)
Siječanj 2022 (13)
Prosinac 2021 (8)
Studeni 2021 (10)
Listopad 2021 (15)
Rujan 2021 (5)
Kolovoz 2021 (7)
Srpanj 2021 (9)
Lipanj 2021 (4)
Svibanj 2021 (5)
Travanj 2021 (10)
Ožujak 2021 (15)
Veljača 2021 (8)
Siječanj 2021 (14)
Prosinac 2020 (12)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (9)
Rujan 2020 (6)
Kolovoz 2020 (10)
Srpanj 2020 (17)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (12)
Travanj 2020 (23)
Ožujak 2020 (27)
Veljača 2020 (17)
Siječanj 2020 (11)
Prosinac 2019 (8)
Studeni 2019 (9)

Početak